PROSTORNA PRAVDA

Udruga Kinookus partner je, skupa sa Zelenom akcijom, Pravom na grad, Ekološkom udrugom Krka i udrugom Filmaktiv, na projektu Prostorna pravda koji financira Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva. Pojava takozvanog land grabbinga (otimanja prostora) nažalost je sve raširenija pojava u Hrvatskoj. U Dubrovniku ona se očituje kroz otuđenje i uzurpaciju javnih prostora, a kulminirala je ogromnim projektom golf resorta na Srđu.

Borba civilnog društva usmjerena je na uključivanje građanstva u demokratske procese odlučivanja s posebnim naglaskom na procedure donošenja prostornih planova i prenamjene zemljišta.

O PROJEKTU

Svi akteri uključeni u građanske borbe protiv otimanja prostora vide i podrazumijevaju povezanost slučajeva kojima se bave. Ipak, u široj javnosti nije prepoznat idejni okvir koji bi ova civilnodruštvena nastojanja stavljao u kontekst društvenog razvoja. Javni angažman oko prostornih problema nerijetko se diskvalificira kao antipoduzetništvo. Smatramo da je nužno u hrvatsku javnost uvesti prostornu pravdu kao koncept koji objedinjuje pitanja upravljanja prostorom i društvenu pravednost. Riječ je o ideji da svi društveni problemi i nepravde imaju svoju reprezentaciju u fizičkom prostoru.

Na širem planu postojale su pojedine situacije zajedničkih nastupa, ne samo organizacija koje se bave prostorom već i s organizacijama civilnog društva iz drugih polja djelovanja. Najznačajiniji primjeri ovakvog djelovanja bile su koalicija protiv Zakona o igralištima za golf, akcije protiv Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama te zajedničke aktivnosti inicirane od stručnih udruženja arhitekata na temu građanske participacije u prostornom planiranju. Konačno, dosadašnje aktivnosti na različitim opisanim razinama bile su uspješne u uključivanju i kapacitiranju aktivista i informiranju najšire javnosti, ali nisu u dovoljnoj mjeri uključile zainteresiranu javnost: građane i stručnjake koji bi mogli značajno doprinijeti razvoju ovog polja civilnodruštvenog djelovanja.

Iz svega navedenog zaključujemo kako postoji potreba za unapređenjem suradnje i zajedništva, stvaranjem čvršće povezanosti i uključivanjem šireg kruga civilnodruštvenih aktera, stručnih udruženja i građana kroz vidljivu javnu platformu i brand Pokreta za prostornu pravdu. Ovakav model omogućit će integraciju različitih razina javnog angažmana vezanog za prostorna pitanja: od pojedinačnih većih i manjih inicijativa koje se suprotstavljaju prostornim devastacijama do koalicija koje zagovaraju određena zakonska rješenja na nacionalnoj razini (primjerice lokalne referendume o značajnim promjenama u prostoru) i prate druge nacionalne teme povezane s prostornom problematikom (kao što su izgradnja energetske i prometne infrastrukture).

Smatramo da je sazrio trenutak za izdizanje ove suradnje na višu razinu: koncepcijski – u smislu usvajanja vrijednosti prostorne pravde; organizacijski - u smislu širenja i dubljeg povezivanja aktera; te u pogledu vidljivosti i javne prepoznatosti branda Pokreta za prostornu pravdu. Pri tome držimo da je potrebno zadržati format Nacionalnog foruma za prostor kao javnog diskusijskog formata za bavljenje prostornom problematikom.